Dr pharm. Specijalizant Farmakoterapije u farmaceutskoj praksi
Nutritional courses, Standford
Damnjan Nuculović, upravnik apoteke Cosmetics Specija
Zaštitni faktor od sunca, ili SPF, je najvažniji element u sprječavanju i neposrednih i dugoročnih oštećenja izlaganja suncu, naročito tokom ljetnjih mjeseci kad je UV zračenje najjače. SPF mjeri koliko preparat za sunčanje može da štiti kožu od UVB zraka, koji su odgovorni za izazivanje opekotina od sunčanja, oštećenje kože i doprinose raku kože poput melanoma i bazalnog ćelijskog karcinoma. Na primer, ako dovoljno koristite kremu za sunčanje SPF 30, ona teoretski štiti od sunca 30 puta duže nego bez ikakve kreme za sunčanje. SPF 30 sprječava oko 97% UVB zraka, dok SPF 50 sprječava oko 98%, tako da je SPF 50 samo neznatno zaštitniji. Međutim, za osobe sa svijetlom ili osjetljivom kožom, istorijom raka kože ili one koji duže vrijeme provode napolju, tih dodatnih 1% može napraviti značajnu razliku tokom vrjemena u smislu kumulativne izloženosti UV zračenju. Važno je zapamtiti da nijedna krema za sunčanje ne blokira 100% UV zraka, zbog čega je kombinovanje SPF-a sa drugim zaštitnim mjerama, kao što su nošenje šešira, sunčanih naočara i traženje hlada, neophodno.
Pravilno nanošenje kreme za sunčanje je podjednako važno kao i izbor pravog SPF-a. Kremu za sunčanje treba nanjeti najmanje 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu kako bi se stvorio zaštitni sloj. Uobičajena greška je nedovoljno nanošenje – dermatolozi preporučuju oko 30 grama za cijelo tijelo, a količinu veličine novčića samo za lice. Treba je ponovo nanositi svaka dva sata ili odmah nakon plivanja, znojenja ili brisanja peškirom, bez obzira na nivo SPF-a. Vodootporne kreme za sunčanje pružaju bolju pokrivenost za plivanje ili znojenje, ali ih je svakako neophodno ponovno nanositi. Čak i na oblacčnim danima ili kada ste u zatvorenoj prostoriji kod prozora, UV zraci mogu prodrijeti kroz staklo i doći do kože, pa se svakodnevna upotreba kreme za sunčanje preporučuje tokom cijele godine.
Postoje dvije glavne kategorije krema za sunčanje: mineralne (poznate i kao fizičke) i hemijske. Mineralne kreme za sunčanje koriste prirodne sastojke poput cink oksida i titanijum dioksida koji ostaju na površini kože i fizički reflektuju ili raspršuju UV zrake. Obično počinju da djeluju odmah nakon nanošenja i manje je vjerovatno da će izazvati iritaciju kože ili alergijske reakcije, što ih čini idealnim za osetljivu kožu, djecu i osobe sa kožnim oboljenjima poput rozacee. Međutim, ponekad mogu ostaviti bijeli trag na koži, posebno na tamnijim tonovima kože, iako novije formulacije poboljšavaju ovo. S druge strane, hemijske kreme za sunčanje sadrže organska jedinjenja kao što su oksibenzon, avobenzon, oktinoksat ili oktokrilen, koja apsorbuju UV zračenje i pretvaraju ga u bezopasnu toplotu koja se rasipa sa kože. Ove kreme za sunčanje su obično lakše teksture i ne ostavljaju tragove, što ih kozmetički čini privlačnijim za svakodnevnu upotrebu, naročito ispod šminke. Međutim, neki hemijski filteri mogu iritirati oči ili kod osjetljivih osoba izazvati alergijsku reakciju, a neki sastojci su izazvali zabrinutost za životnu sredinu, naročito u smislu oštećenja koralnih grebena.
Zaključno, upotreba kreme za sunčanje sa odgovarajućim SPF-om je esencijalni dio zaštite kože tokom ljeta i kasnije. Razumjevanje razlika između nivoa SPF-a, pravilno vrijeme i tehnika nanošenja, kao i izbor između mineralnih i hemijskih formulacija mogu pomoći pojedincima da donesu informisane odluke koje odgovaraju njihovom tipu kože, nivou aktivnosti i vrijednostima - bilo da je to minimiziranje iritacije, maksimiziranje praktičnosti ili izbor sastojaka bezbjednih za koralne grebene. Na kraju krajeva, dosledna i pravilna upotreba kreme za sunčanje značajno smanjuje rizik od opekotina od sunca, prevremenog starenja i raka kože, što je čini jednim od najvažnijih koraka u ljetnjoj rutini njege kože.
