Sta je suncevo zracenje

Sunce je zdravo za duh jer ce vam se od samoga pogleda u vedro nebo popraviti raspolozenje. Ali kozi ne prija. Ljekari sve glasnije upozoravaju da je ultraviolentno zracenje (dio suncevog zracenja) opasno za kozu. Kozmetolozi upozoravaju da koza usled izlaganja suncu ubrzano stari. Umjereno izlaganje suncu ima povoljan ucinak na ljudski organizam jer stimulise sintezu vitamina D koji regulise stvaranje kalcijuma i fosfora, sto je vazno za sprecavanje rahitisa i osteoporoze. Pospjesuje cirkulaciju krvi, povecava stvaranje hemoglobina , melanina (pigmenta koze) jaca povrsinski sloj koze – epidermis a samim tim i otpornost koze prema stetnim uticajima okoline. Stetno dejstvo sunca se javlja pri cestom i nekontrolisanom izlaganju suncu nezasticene koze. Akutna ostecenja su vidljiva po eritemu (crvenilu) koze, javljanju plihova,, pojavi fotoalergijskih i fototoksicnih reakcija, smanjenju imuniteta (herpes). Dugotrajno i ponovljeno izlaganje suncu se sabira – kumulira, pa koza postaje suva, zadebljana, javljaju se bore, prosireni kapilari, pjege i fleke (hiperpigmentacije), kao i svijetle zone (hipopigmentacija), a kao krajnji efekat kozni melanom (karcinom). Sunceva svjetlost koja dopire do zemlje sastoji se od infrcrvenih zraka (IC), vidljive svjetlosti i ultraviolentnog zracenja (UV) i to UV-A I UV-B.

Kako je energija ultraviolentnioh zraka najveca oni su i najodgovorniji za stetne efekte koje izaziva sunce na kozi i kosi. Najnovija istrazivanja ukazuju da i infrcrveni zraci negativno uticu na kozu. Smatra se da je za 90% promjena koje dovode do pojave bora i drugih neestetskih promjena na kozi odgovorno upravo UV-A zracenje.

Kako se zastiti

Zastita koze od sunca je vazna za ocuvanje zdravlja. Osnovna preporuka je da se ne izlaze suncu ljeti od 10-16h. Ovo je narocito je vazno da osobe koje patoloski reaguju na suncevo zracenje ili uzimaju ljekove (neki antidepresivi, antibiotici, citostatici, diuretici). Hemikalije sa kojima koza dolazi u kontakt (komponente parfema, boje za tetoviranje, neki UV filtri, deterdzenti) mogu dovesti do fotosenzibilizacije. One mogu biti neprijatne, pracene bolom, peckanjem ,svrabom, osipom ili opekotinama. Treba stititi glavu sesirom, oci naocarama sa UV filtrima a tijelo laganom pamucnom tkaninom. Izbjegavati i hladovinu u blizini povrsina koje reflektuju zrake a to su voda pijesak i beton. Znajte da suncobrani ne predstavljaju adekvatnu zastitiu jer platno propusta cak 50% UV zracenja.Voda moze da propusti 85%UV-A I 63%UV-B zraka na dubini od 50cm pa plivanje u moru ili bazenima nije bezbjedno a opasnost od opekotina je jos veca jer djeluju direktni suncevi zraci. Sa povecanjem nadmorske visine znacajno se povecava kolicina UV-B zraka pa je opasnost od nastanka opekotina mnogo veca na planinama nego na moru.

Preparati za zastitu od suncasadrze dvije vrste aktivnih supstanci i to takozvani fizicki blokatori koji odbijaju sunceve zrake (pigmenti:cinkoksid titandioksid), koji po nanosenju preparata ostavljaju bijele vidljive premaze. Noviji fizicki blokatori su usitnjeni pigmenti takozvani ultra mikropigmenti koji reflektuju, rasipaju i apsorbuju sunceve zrake, a nakon nanosenja ne ostavljau vidljive premaze. Druga vrsta supstanci su takozvani UV, i to UV-A i UV-B filteri, a u sastav preparata za zastitu od sunca u vecem procentu se nalaze UV-B filteri koji filtriraju UV-B zrake odgovorne za pojavu opekotina.

Sta je u stvari SPF

Sun Protection Factor (SPF) je uvela americka Agencija za hranu lijekoce (FDA) za izrazavanje efikasnosti zastite od UV-B zracenja, SPF ne ukazuje i na zastitu od UV-A zracenja. Oznaka SPF vam daje samo informaciju o tome koliko dugo moze ostati na suncu a da ne pocrvenite. Npr. ako biste nezastceni na suncu preplanuli za 10min, s kremom koja ima SPF 15 teoretski biste, u idealnim uslovima, preplanuli tek za 150min.

Pravilna upotreba preparata

Preparate nanositi pola sata prije izlaganja suncu.Obnavljati nanosenje kreme svaka dva sata I svaki put nakon kupanja, znojenja ili brisanja peskirom. Nanositi dovoljan sloj kreme. Za prosjecnu odraslu osobu neophodna je puna saka kreme za jedno mazanje. Ako nanesete samo polovinu preporucene doze necete dobiti ni polovinu zastite vec mnogo manje od toga. Vazno je da preparat bude otporan na vodu, alii da ne smije potpuno sprijeciti tamnjenje koze i sintezu vitamina D

Ne zaboravite da koza sve pamti te da se negativni uticaji svake doze UV zracenje kojoj ste se izlozili u toku zivota sabiraju a posledice po vasu kozu bivaju sve vidljivije i upadljivije.

Biljana Jankovic

Dipl. hemicar, specijalista kozmetologije

Profesor u Srednjoj medicinskoj skoli“Podgorica”